Socijalizacija predstavlja prilagodbu jedinke u odnosu na jedinke iste ili druge vrste, okruženje ili uključivanje u život sredine u kojoj se nalazi. Kod lovačkog psa to je prije svega sredina u kojoj živi i obitava, lovac, lovčeva obitelj ili čopor u uzgajačnici. Najbolje je s mladim psom početi socijalizaciju i obuku što ranije. Sa štenetom se treba prije svega družiti i družiti, što više – to bolje, u kući, vrtu, ispustu ili dvorištu. Što više kontakta i igre to bolje, a svu početnu obuku u pravilu obavljamo kroz igru. U ovoj fazi rasta i razvoja nikako ne treba pretjerivati s naredbama, a dovoljno je da psić savlada dolaženje na poziv, navikavanje na pištaljku, privikavanje na pucanj (startni ili još slabiji pištolj) i početnu obuku donošenja, a za sve ostalo je potreban teren i divljač. Obuka se vrlo kratko najbolje nekoliko puta na dan po nekoliko minuta, a sve se provodi isključivo na dobrovoljnoj osnovi kroz igru i bez ikakve prisile i preterivanja.

Kućnu obuku nije poželjno provoditi u ovoj fazi jer ona obavezno “ubije” dio temperamenta u psu, osim kod izuzetno tvrdih i temperamentnih pasa kod kojih je ponekad vrlo korisna.

Štene u zavisnosti od uzrasta i perioda u kom se nalazi treba izvoditi što više da bi se što prije naviklo na prostor i mirise u lovištu. Štenad treba voditi na teren već u starosti od 6-7 mjeseci po mogućnosti u grupi, a nikako ne sa starijim psom jer se tada štene nauči „šlepati“ i pratiti starijeg psa u radu, te nikada u potpunosti ne koristi vlastita osjetila te ne postane samostalan pas. Kada neko štene počne sazrijevati i samostalno pretraživati teren i izdvajati se iz grupe, tada ga treba odvojiti i na teren puštati samostalno.

Ukoliko nemamo grupu štenadi, štene na teren vodimo isključivo samostalno, a nikako  ne uz starijeg psa. Ovo je u početku  teža ali u konačnici mnogo bolja opcija. U početku ne treba  tražiti divljač štencima ali čim se počmu malo bolje kretati po terenu  potrebno ih je navoditi na prostore gdje ima više divljači kako bi  došli u kontakt s istom.
S mladim psima treba loviti što češće po mogućnosti pojedinačnim lovom i pucati oružjem  isključivo na poletjelu divljač kada je pas u marci, bez obzira da li strijeljamo divljač ili ne.  Pri tome bi bilo najbolje da je lov kraćeg trajanja (sat – dva) međutim postoje štenci koji već sa 5 – 6 mjeseci izdrže tri sata lova, ali je poželjno prekinuti lov prije nego se štene stvarno umori i zasiti lova, odnosno poželjno je da je uvijek željno izlaska na teren. Za svakog psa je bitno da odlovi prvu lovnu sezonu u prvoj godini života da bi se pas privikao na prirodnu divljač i odstrijel, te aport prirodne tople divljači. U ovoj prvoj sezoni lova se vidi stvarna kvaliteta psa, genetika, socijalizacija, privrženost vodiču, sklonost lovu, uklapanje u grupni lov, strast za lovom i još sto drugih stvari. Pri tome ne treba puno maltretirati psa s nekom silnom poslušnošću i vodljivošću već u njemu treba podsticati nagon za lovom. Bolje je da pas strastveno pretražuje teren i da teži da pronađe divljač pa makar je ne markirao i progonio nakon podizanja nego da se kreće iza nogu vodiča i staje savršeno u marku na dva metra. Pod uvjetom da je pas vrlo kvalitetne genetike i da je uspješno odlovio i pokazao stvarne kvalitete radi se selekcija i biraju se psi za lov ili natjecanje. Oni koji pokažu izuzetne kvalitete, njuh, volju za rad, mentalitet i vodljivost, sposobnost prihvaćanja obuke, brzinu i stil dovoljnu za natjecateljskog psa  svakako trebaju stremiti ka tome cilju. Psi koji su nešto sporiji ili opadaju u tempu rada, prosječnog su njuha ali dobre volje za rad koriste se kao lovački psi.

Ova prva lovna sezona  je zapravo osnovna škola, prva proljetna sezona obuke nakon  odlovljene sezone je srednja, a sve ostalo je nadogradnja odnosno fakultet za psa. Sa štencima i mladim psima treba biti strpljiv i dati im vremena da fizički  i psihički sazore.  Pri tome moramo voditi brigu da je psihički razvoj šteneta  različit i individualan i da svakom štenetu treba prići individualno. Postoje pasminske pa i linijske razlike i postoje slučajevi da štene već u starosti od nekoliko mjeseci postane „čudo“ od šteneta i da takvo ostane do kraja života „samo čudo“, a postoje psi koji su do godinu – godinu i pol potpuno nezainteresirani za lov, a poslije postanu vrhunski psi. To prije svega ovisi o liniji i stupnju srodstva s nekim drugim pasminama, te o smjeru selekcije unutar linije.

Nije isto obučavati štene za utakmice ili za praktični lov, pogotovo zajednički. To su dvije različite stvari od početka o tome treba razmišljati. Štene dobrih genetskih  predispozicija zatvoreno u boks do godine dana s minimalnim ispuštanjem na teren, uz kasniju pravilnu obuku ima šanse  postati natjecateljski pas  (trajler, trkač, ili kako ga već nepravilno zvali). To isto štene, od malena često izvođeno na teren, maksimalno socijalizirano, uz silan rad, što više lova i što više kontakta s vodičem postat će vrhunski lovački pas. Od prosječne genetike uz silan rad i trud može postati samo upotrebljiv lovački pas, ali nikako vrhunski. Od vrhunskih genetskih pasa i puno rada sa štenetom možemo dobiti i vrhunskog i osrednjeg psa, ali i neupotrebljivog u lovu i uzgoju, a od prosječnih pasa možemo dobiti samo prosječne i ispodprosječne pse. Postoji prilično istinita uzrečica među lovcima i kinolozima: „Ono što nije napareno ne može se ni ošteniti.“

Za „obične – male“ lovce je najbitnija stvar nabaviti štene od vrlo kvalitetnih roditelja i boraviti s njim što više i češće. Igra, kontakt, druženje, hranjenje iz ruke i socijalizacija su najbitnije u odrastanju psa. Kada postignete da pas sjedi pred Vama i gleda Vas u oči „k´o u Boga dragog“ tada s njim možete raditi i zahtjevati što hoćete i on će uvijek vrlo rado ispunjavati Vaše želje. Za njega tada postoje tri jedinke: on – pas, Vi – vodič i divljač. Četvrto nema.

Uz odlovljenu prvu sezonu u pojedinačnom lovu i realizaciju i odstrijel isključivo zajedno s Vama, odstrijel samo iz Vaše puške, kada je on našao i markirao divljač, Vi odstrijelili, on donio odstrijeljenu toplu divljač Vama, imat ćete savršenog pomoćnika u lovu i s njim se družiti narednih desetak godina.Takav pas lovi za Vas, sluša Vas, vraća se Vama, dok ostali ljudi za njega ne postoje.

doc.dr.sc. Ivica Bošković
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek / Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju / Department of animal production and biotechnology
Katedra za lovstvo i ribarstvo / Chair for Hunting and Fishery