Kaznena ogovornost vlasnika pasa

„Pas nije odgovoran za štetu koju učini.“

PRAVILA koja se vežu uz odgovorno držanje pasa nalaze se u brojnim hrvatskim zakonima, pravilnicima te odlukama jedinica lokalne samouprave. Tu se održavaju i pravila međunarodnih sporazuma koje je RH ratificirala kao i propisi Europske unije koji nas obvezuju punopravnim članstvom.

Temeljni propisi koji uređuju pitanje odgovornosti vlasnika za štetu koju počini njegov pas u kontekstu kaznenog prava su Zakon o zaštiti životinja te Kazneni zakon, dok se dok se pitanje postupanja u kaznenim postupcima uređuje Zakonom o kaznenom postupku.

Izvori prava: Zakon o zaštiti životinja, Kazneni zakon, dok se pitanje postupanja u kaznenim postupcima uređuje Zakonom o kaznenom postupku.

MOŽE LI VLASNIK KAZNENO ODGOVARATI ZA ŠTETU KOJU UČINI NJEGOV PAS?

Vlasnik opasnog psa u slučaju napada psa odgovara za kazneno djelo iz članka 215. Kaznenog zakona dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

KOJE SE SANKCIJE MOGU IZREĆI VLASNIKU?

Za vlasnika koji je općeopasnom radnjom ili sredstvom izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

P R E S U D A: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Kr 45/2019

U kontekstu kaznene odgovornosti vlasnika psa i samog kategoriziranja psa u kaznenom pravu zanimljiva je presuda Vrhovnog suda RH u kojoj je utvrđeno kako se pas smatra opasnim sredstvom, odnosno opasnim oruđe. Naime, u predmetu sud ističe da se pojam opasnog oruđa treba tumačiti široko te da isti ne obuhvaća samo predmete nežive prirode, nego bilo koja druga sredstva koja su objektivno podobna da se njima ozbiljno ozlijedi tjelesni integritet druge osobe. U tom se smislu tvrdi da opasno oruđe, odnosno sredstvo može biti i pas koji je po svojim karakteristikama opasan za žrtvu kaznenog djela s time da je utvrđivanje te opasnosti činjenično pitanje i predmet dokazivanja u postupku.