Svi donosači divljači odnosno retriveri (eng: to retrieve = vratiti, donijeti natrag) su prije svega lovački psi namijenjeni donošenju pernate divljači bilo u samostalnom lovu ili u kombinaciji s psom ptičarom. Osnovna zamisao prilikom stvaranja pasmine bila je stvoriti psa izuzetno mekih usta koji neće oštećivati pernatu divljač prilikom donošenja jer se divljač (jarebice, prepelice i šljuke) koristila u prehrani vlastele. Osim toga u lovu pernate divljači se uglavnom koristio pas ptičar (engleske seter i poenter) vrlo finog i istančanog njuha do trenutka pronalaska divljači i markiranja, a nakon pucnja odnosno odstrela koristio se retriver. Dok je ptičar vrlo sistematično i široko (400 500 metara) pretraživao teren, retriver se kretao obično uz nogu lovca i čekao odstrel. Nakon odstrela ptičar nije išao po odstrijeljenu divljač da ne bi kvario svoje osjetilo njuha često vrlo intenzivnim mirisom divljači. Za to se koristio retriver. Prilikom lova vodene pernate divljači u zimskom razdoblju bio je nezamjenjiv zbog svoje izuzetne volje za donošenjem i specifične dlake, kože i potkožnog masnog tkiva kakvo nema niti jedna druga pasmina. Za donošenje odstrijeljenih pataka prilikom lova dočekom na preletu labrador retriver je i danas najzastupljenija pasmina na svijetu.

Prvi pokušaj stvaranja pasmine pasa donosača seže u 1867. godinu  u Staffordu, gradiću u Velikoj Britaniji nedaleko od Birminghama. Ondje su lovci svoje setere – donosače križali sa manjim Sv. Johnovim newfoundlandskim psima koji su došli u Veliku Britaniju s newfoundlandskim ribarskim flotama.  Tadašnji newfoundlandski psi  bili su manji i lakše građeni od današnjih. U daljnjim križanjima „dodavala se krv“ engleskog vodenog španijela i kolija što je s vremenom dovelo do wavy coated retrivera, u slobodnom prijevodu retrivera valovite dlake. Treba naglasiti i to da su seteri i španijeli koji su korišteni u križanjima tada izgledali bitno drugačije nego što te pasmine izgledaju danas. Cilj u uzgoju retrivera bio je stvoriti psa koji će donositi razne vrste ptica u bilo koje godišnje doba, po bilo kakvom vremenu i na bilo kakvom terenu. Prvenstvena zadaća pasa je bila donošenje iz vode, te ono što je drugim psima nemoguće, aport iz duboke, hladne vode usred zime – retriveru predstavlja zadovoljstvo.

Retriveri u psi prilagođeni za ekstremne uvjete lova. Imaju čvrstu, masnu dlaku s gustom podlakom koja grije psa i lako se suši. Dlaka retrivera se često naziva i ”nepromočiva dlaka” Razlog tome su vlasi dlake specifičnog oblika, nisu ravne kao i u ostalih pasa nego im je vrh kukica koja ne dozvoljava da voda dođe do kože psa. Voda kada dođe do oštrog kuta kukice samo kapne. Cijelo tijelo ovoga psa je prilagođeno lovu u vodi po svakakvim uvjetima. Rep je pri korijenu vrlo debeo te se prema vrhu postepeno sužava, gusto obrastao dlakom. Rep je čvrst te blago plosnat kako bi psu omogućio lakšu navigaciju u vodi, naziva se ”vidrin rep”. Između prstiju nalazimo spojeve kože vrlo slične plivaćim kožicama koje omogućavaju psu brže i lakše kretanje u vodi. Usne retrivera su puno deblje i mesnatije od ostalih vrsta pasa, tzv. ”meka usta”.  Postoji izreka kako retriveri mogu držati jaje u ustima da ga ne razbiju, razlog tomu je taj da retriver zbog građe usta ne prihvaća palu divljač zubima nego usnama koje su dovoljno snažne da drže divljač da ne ispadne a da ju ne ošteti. Retriveri su psi kojima je primarna upotreba u lovu donošenje pernate divljači ali ih se koristi i za lov na sve ostale vrste sitne divljači.

Zbog svoje blage i nježne naravi koriste u razne svrhe osim u svrhe lova. Najpoznatiji predstavnici ove vrste pasa koji imaju najširu primjenu su labrador retriveri i zlatni retriveri. To su odani inteligentni psi koje prati reputacija hrabrog psa bilo da svoju prijateljsku i druželjubivu narav koriste kao terapijski psi, inteligenciju za pomoć slijepim osobama pri snalaženju na prometnim ulicama ili izvanredan njuh za pomoć policiji pri pronalasku narkotika i eksplozivnih naprava. Koristimo ih i kao pse za pomoć ljudima s određenim hendikepima. Kao ”psi slušači” upozoravaju vlasnika na zvono na vratima, zvonjavu telefona, zvuk dimnog alarma i ostale zvukove koje osoba nije u stanju čuti. Labrador retriveri su savršeni psi za takve poslove, dovoljno su veliki da vode ali opet dovoljno mali da legnu ispod stola u restoranima te ostalim javnim mjestima. Postoje i psi koji upozoravaju na napad, npr. kod ljudi oboljelih od epilepsije.

Retriveri pripadaju u VIII FCI grupu zajedno sa španijelima i  psima za vodu. U sekciju donosača (retrivera) pripadaju: Labrador retriver, Zlatni retriver, Retriver za istjerivanje pataka iz Nove Scotie,  Retriver kovrčave dlake, Ravnodlaki retriver, Retriver iz zaljeva Chesapeake.

 

1. Retriver za istjerivanje pataka iz Nove Scotie – NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIVER

Zemlja porijekla: Kanada

Broj standarda: 312 od 24. 06. 1987.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Razvio se u Nova Scotiji u početku 19. stoljeća. Srednje veličine, snažan, kompaktan, mišićav. Vrlo inteligentan, lagano uči, izdržljiv.

Glava: Glatkih linija, blago klinastog oblika. Široka lubanja je samo blago zaobljena, potiljna kost nije izražena, obrazi su ravni.  Stop umjeren. Nos se stanjuje od hrpta prema vrhu. Njuška se stanjuje od stopa do nosa, donja česljust snažna. Donja linija njuške u ravnoj liniji od kuta usnice do vrha kosti brade, dubljina njuške pri stopu je veća od dubine njuške ispod nosa. Usnice prilično napete, gledane sa strane tvore blagu krivulju, labrnje nisu teške. Vilice dovoljno snažne da nose ptice. Traži se potpuno škarasto zubalo. Oči razmaknute, bademastog oblika, srednje veličine. Boje jantarne do smeđe. Uši trokustaste, srednje veličine, visoko usađene postavljene prema stražnjem dijelu lubanje, korijen uha vrlo slabo uzdignut, resice po stražnjem dijelu prevoja uha, kratka dlaka na zaobljeni vrhovima.

Vrat: mišićav i dobro usađen, srednje dužine, bez naznaka labave kože pod grlom.

Tijelo: leđa kratka i ravna. Slabine snažne i mišićave. Prsa duboka, prsna kost doseže do laktova. Rebra dobro zasvođena, niti okrugla niti plosnata. Trbuh umjereno uvučen. Rep slijedi prirodnu blagu kosinu sapi, širok pri korijenu, bogato odlakan zastavicama, zadnji kralježak doseže barem do skočnog zgloba. Rep može biti nošen ispod razine leđa osim kad je pas u akciji i tada se zavija preko leđa, ali ih nikada ne dodiruje.

Prednji udovi: izgledaju kao paralelni stupovi, ravni i jakih kostiju. Ramena mišićava, lopatice dobro položene prema natrag, izraženog grebena koji je dobro postavljen u kratka leđa. Lopatice i nadlaktice su približno jednake dužine. Lakat priljubljen uz tijelo. Došaplje snažno i blago koso. Prednje šape  s međuprsnim kožicama, srednje veličine, čvrste i okrugle, s dobro povinutim prstima i debelim, čvrstim jastučićima.

Stražnji udovi: Mišićavi, širokog kvadratičnog izgleda. Prednji i stražnji kutevi trebaju biti ujednačeni. Gornji i donji dijelovi udova su otprilike jednake dužine. Bedro jako mišićavo. Koljeno dobro povijeno. Došaplje kratko. Ne smije biti čaporaka. Stražnje šape kao i prednje.

Hod: Za pasminu je karakterističan dobar iskorak naprijed i dobar postisak odostraga. Šape se ne smiju izvrtati ili uvrtati, a noge se kreću u ravnoj liniji. Kako se brzina povećava, šape se u trku približavaju, a gornja linija ostaje ravna.

Dlaka:  vodootporna, dvostruka, srednje dužine i mekoće, s mekšom, gustom poddlakom. Može biti blago valovita po leđima, inače ravna. Zimi se mogu pod grlom formirati dugački, labavi uvojci. Zastavice su meke, nalaze se pod vratom, iza ušiju i po stražnjim djelovima bedara, a i prednje noge imaju umjerene zastavice.

Boja: različite nijanse crvene ili narančaste boje sa svjetlijim zastavicama i dlakom s unutrašnje strane repa, sa obično barem jednom od slijedećim bijelih oznaka: vrh repa, šape (ne više od došaplja), prsa i lisa po glavi. Psa koji je inače visoke kvalitete ne treba kažnjavati zbog pomanjkanja bjeline. Pigmentacija nosa, usnica i rubova oka je bole mesa, u skladu s bojom dlake ili crna.

Veličina: Idealna visina za mužjake starije od 18 mjeseci je 48-51 cm, za ženke 45-48 cm. Dozvoljava se  odstupanje od 2,5 cm. Težina treba biti u skladu s visinom i kosturom psa, 20-23 kg za mužjake, 17-20 kg za ženke.

Mužjaci moraju imati dva očigledno normalna testesa u skrotumu.

Eliminirajuće greške: nos posut ružičastim točkicama, predgriz za više od 3 mm, ako nema međuprsne kožice na šapama, bjelina po plećima, oko ušiju, po gornjoj strani vrata, preko leđa ili trbušnih slabina, srebrnasta boja dlake, siva boja u dlaci, područja crne boje, bilo koja druga boja osim narančastih nijansi, plahost kod odraslih pasa.

 

1. Retriver kovrčave dlake –  CURLY COATED RETRIVER

Zemlja porijekla: Velika Britanija

Broj standarda: 110 od 22. 01. 1999.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Snažan, naočit pas izraženje elegancije. Posebne dlake. Inteligentan, staložen, pouzdan. Odvažan, samopouzdan i samostalan.

Glava: klinastog oblika gledano sa strane i od naprijed. U skladu s veličinom tijela. Prednji i lubanjski dio glave su jednake dužine. Ravnine lubanje i njuške su paralelne. Stop blag. Nos crne boje u crnih, a smeđe boje u pasa boje jetre. Vilice snažne, sa savršenim, pravilinim i potpunim škarastim zubalom. Oči velike, ovalnog oblika, koso položene. Tamno smeđe u crnih pasa, a kod pasa boje jetre su smeđe boje u tonu s bojom dlake. Uši prilično male, usađene malo iznad linije očiju, priljubljene uz glavu, prekrivene sitnim kovrčama.

Vrat: snažan i blago povijen, srednje dužine, bez labave kože pod grlom i lijepo se stapa s kosim plećkama.

Tijelo: gornja linija snažna i ravna, nešto veće dužine od grebena do korijena repa nego što je visina psa od grebena do tla. Slabine kratke, duboke i snažne. Prsa duboka s dobro zasvođenim rebrima. Ovalnog presjeka na mjestu gdje dosežu do lakta. Izraženo predprsje. Rebra položena duboko u leđa. Trbušni dio slabina blago uvučen. Rep se nastavlja na gornju liniju. Treba dosezati otprilike do skočnog zgloba, nošen ravno u razini s gornjom linijom u kretanju.

Prednji udovi: ravni, čvrsto postavljeni ispod tijela. Nadlaktica i lopatica su otprilike jednake dužine. Došaplje snažno.

Stražnji udovi: snažni, mišćavi. Koljeno umjerenog kuta. Došaplje kratko i koso. Šape okrugle, zbijene s dobro zavinutim noktima.

Hod: lagan, bez napora, snažan kas s dobrim iskorakom i potiskom. Paralelno kretanje udova. U brzini šape se približuju.

Dlaka: gusta masa sitnih, oštrih kovrči koje leže priljubljeno uz kožu, a šire se od potiljka do vrha repa, bez poddlake ili golih dijelova. Na ostalim dijelovima dlaka je glatka.

Boja: crna ili jetrena.

Veličina: idealna visina u grebenu za mužjake 67,5 cm, za ženke 62,5 cm.

Mužjaci moraju imati dva očigledno normalan testesa potpuno spuštena u skrotum.

Greške: Bilo koje odstupanje od gore navedenih karakteristika treba smatrati greškom, a težinu greške treba promotriti u odnosu na njenu veličinu.

 

2. Ravnodlaki retriver – FLAT COATED RETRIVER

Zemlja porijekla: Velika Britanija

Broj standarda: 121 od 08. 09. 1988.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Bistar i aktivan pas, srednje veličine, inteligentnog izraza, odaje dojam snage a da ne djeluje teško.

Glava: Dugačka i lijepo oblikovana. Lubanja ravna i umjereno široka. Stop blag  između očiju, nikako izrazit. Nos dobre veličine s otvorenim nosnicama.  Vilice dugačke i snažne s pravilnim i potpunim škarastim zubalom. Oči srednje veličine, tamno smeđe boje ili boje lješnjaka. Okruglo, izbočeno oko je krajnje nepoželjno. Uši male i dobro usađene postrance glave.

Vrat: Glava dobro nasađena na vrat, koji je odgovarajuće dugačak, bez labave kože pod grlom. Vrat je simetrično i koso usađen u plećku, dobro se spaja s leđima.

Tijelo: Prsa duboka i umjreno široka, s dobro izraženom donjom linijom. Prednja rebra prilično ravna. Rebra dobro zasvođena, postepeno ovalna, u sredini dobro zavijena ali manje prema kraju. Slabine kratke i kvadratične. Slabo povezane slabine su krajnje nepoželjne. Rep kratak, ravan i dobro usađen, nošen uspravno ali nikada jako iznad linije leđa.

Prednji udovi: Prednje noge ravne, u potpunosti snažnih kostiju. Lakat se pokreće slobodno i ujednačeno.

Stražnji udovi: mišićavi, čvrstog, ravnog stava gledano sa svih strana. Koljeno umjereno povijeno. Došaplje umjereno koso, kratko. Krajnje nepoželjan kravlji stav. Šape okrugle i snažne, prsti zbijeni i dobro zasvođeni.

Hod: slobodno i glatko kretanje, noge se pokreću ravno gledano odnaprijed i odostraga.

Dlaka: gusta, tanka do srednje debljine, kvalitetna, što je moguće ravnija. Noge i rep odlakani sa zastavicama. Bogata odlakanost kod zrelijih pasa upotpunjuje njihovu eleganciju.

Boja: samo crna ili boja jetre.

Veličina: poželjna visina za mužjake 59-61,5 cm, za ženke 56,5-59 cm. Poželjna težina u radnoj kondiciji: mužjaci 27-36 kg, ženke 25-32 kg.

Greške: bilo koje odstupanje od gore navedenih karakteristika treba smatrati greškom, a težinu greške treba promotriti u odnosu na njenu veličinu.

Mužjaci  moraju imati dva očigledno normalna testesa spuštena u skrotum.

 

3. Labrador retriver – LABRADOR RETRIVER

Zemlja porijekla:  Velika Britanija

Broj standarda: 122 od 24. 06. 1987.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Snažno građen, kratkih slabina, vrlo aktivan pas. Dobre naravi, energičan, odličnog njuha, veliki ljubitelj vode. Prilagodljiv, odan, poslušan, s jakim nagonom da zadovolji. Blage naravi, bez trunke agresivnosti ili neprimjerene plahosti.

Glava: Lubanja široka, glatkih linija, bez mesnatih obraza. Stop izražen. Nos širok, nosnice dobro razvijene. Njuška snažna, nije uska ili šiljata. Vilice srednje dužine, zubi snažni, traži se potpuno škarasto zubalo. Oči srednje veličine, smeđe boje ili boje lješnjaka. Uši ne velike, vise uz glavu, usađene su više prema straga.

Vrat: glatke linije, jak, snažan, usađen u dobro postavljene lopatice.

Tijelo: Leđa ravne gornje linije. Slabine široke, kratke i snažne. Prsa dobre širine i dubine s dobro zasvođenim rebrima. Rep vrlo debeo pri korijenu, postepeno se stanjuje prema vrhu, srednje dužine, bez zastavica, ali dobro odlakan po cijeloj površini kratkom, debelom i gustom dlakom, zbog čega djeluje «okruglo».

Prednji udovi: Prednje noge jakih kostiju, ravne od laktova do tla gledano od naprijed i sa strane. Lopatice dugačke i koso položene.

Stražnji udovi: Dobro razvijeni. Koljeno dobro povijeno. Došaplje kratko, izrazito nepoželjan kravlji stav. Šape okrugle, kompaktne, dobro povinutih prstiju i razvijenih jastučića.

Hod: slobodan, noge u kretanju ravne i okomite gledano od naprijed i odostraga.

Dlaka: izrazita karakteristika pasmine, kratka, gusta, bez valovitosti ili zastavica. Na dodir prilično tvrda, otporna ne vremenske uvjete.

Boja: Jednobojna crna, žuta ili jetrena/čokoladna. Žuta boja varira od svijetle krem do crvene lisičje boje. Dozvoljena mala bijela točka po prsima.

Veličina: idealna visina u grebenu za mužjake 56-57 cm, za ženke 54-56 cm.

Greške: bilo koje odstupanje od gore navedenih karakteristika treba smatrati greškom.

Mužjaci moraju imati dva očigledno normalna testesa spuštena u skrotum.

 

4. Zlatni retriver – GOLDEN RETRIVER

Zemlja porijekla: Velika Britanija

Broj standarda: 111 od 24. 06. 1987.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Simetričan, skladan, aktivan, snažan, dobre građe. Poslušan, inteligentan, prirođenih radnih sposobnosti, nježan, pouzdan.

Glava: Izbalansirana glatkih linija. Lubanja široka, lijepo nasađena na vrat. Nos poželjno crne boje. Njuška snažna, široka i duboka. Dužina prednjeg dijela glave otprilike jednaka dužini od stopa do potiljka. Vilice snažne, sa pravilnim i potpunim škarastim zubalom. Oči tamno smeđe, međusobno prilično razmaknute, tamnih rubova očnih kapaka. Uši srednje veličine, usađene otprilike u razini očiju.

Vrat: dobre dužine, glatke linije, mišićav.

Tijelo: izbalansirano. Leđa ravne gornje linije. Slabine snažne, mišićave, pribrane. Prsa duboka u predjelu srca. Rebra duboka, dobro zasvođena. Rep usađen i nošen u ravnoj liniji, doseže do skočnog zgloba, ne zavija se pri vrhu.

Prednji udovi: Prednje noge ravne jakih kostiju. Lopatice dobro koso položene, dugačke. Nadlaktica jednake dužine kao i lopatice, tako da su noge dobro postavljene ispod tijela. Lakat priliježući.

Stražnji udovi: Stražnje noge snažne i mišićave. Koljeno dobro povijeno. Potkoljenica razvijena. Došaplje kratko. Ravno gledano odostraga, ne izvrće se niti uvrće. Izrazito nepoželjan kravlji stav. Šape okrugle, mačje.

Hod: Noge u kretanju ravne i okomite gledano od naprijed i odostraga. Iskorak dugačak, slobodan.

Dlaka: ravna ili valovita s bogatim zastavicama, gusta dlaka otporna na vremenske uvjete.

Boja: Bilo koje nijanse zlatne ili krem boje. Dozvoljeno je samo nekoliko bijelih dlaka po prsima.

Veličina: idealna visina u grebenu za mužjake 56-61 cm, za ženke 51-56 cm.

Greške: bilo koje odstupanje od gore navedenih karakteristika smatra se greškom.

Mužjaci  moraju imati dva očigledno normalna testesa potpuno spuštena u skrotum.

 

5. Retriver iz zaljeva Chesapeake – CHESAPEAKE BAY RETRIVER

Zemlja porijekla: USA

Broj standarda: 263 od 14. 02. 1995.

Donosač i podizač divljači i pas za vodu s radnim ispitom. Retriver podjednako učinkovit na kopnu kao i u vodi. Nastao je u zaljevu Dhesapeake za lov na vodenu pernatu divljač pod najtežim vremenskim i vodenim uvjetima. Često puta probija led tijekom brojnih, napornih donošenja. Dok radi trpi vjetar, plimu i dugo plivanje. Cijenjen je zbog svoje bistroće i vesele naravi, inteligencije, razboritosti i zaštitničkog odnosa prema onima koje voli.

Glava: Lubanja široka i okrugla. Stop srednje izražen. Nos srednje kratak. Njuška otprilike jednake dužine kao i lubanja, stanjuje se, završava šiljasto ali ne oštro. Usnice tanke, nisu ovješene.  Poželjan je škarasti zagriz, ali je i klještasti prihvatljiv.  Oči srednje veličine, jasne, žućkaste ili jantarne boje,  široko razmaknute. Uši male, usađene visoko na glavi, vise opušteno, srednje debele kože.

Vrat: srednje dužine, jako mišićav, linija vrata je kosa prema lopaticama.

Tijelo: srednje dužine. Stražnji dio gornje linije visok koliko i greben ili čak vrlo malo viši. Leđa kratka, pribranih slabina, snažna. Prsa jaka, duboka i široka. Prsni koš bačvast, rebra okrugla i duboka.

Prednji udovi: srednje dugački i ravni, jakih kostiju i dobrih mišića. Prednje noge djeluju ravno gledano od naprijed ili straga. Lopatice koso položene, snažne. Došaplje lagano koso postavljeno, srednje dužine. Čaporci se mogu ukloniti. Zečje šape s međuprstnom kožicom, prsti dobro povijeni i zbiti.

Stražnji udovi: trebaju djelovati jednako snažno kao i prednji udovi. Ne smije se primjetiti slabost u građi stražnjeg dijela. Snaga je potrebna za potisak pri plivanju. Noge su srednje dužine i ravne, jakih kostiju i mišićave. Trebaju biti ravne gledane sprijeda i straga. Čaporci, ukoliko ih ima moraju se ukloniti. Koljeno dobro zatvorenog kuta. Razmak od skočnog zgloba do tla je srednje dužine.

Hod: kreće se glatko, slobodno, bez napora. Gledano sa strane treba imati dobar iskorak bez sputanosti u pokretu naprijed i dobar potisak odostraga uz savitljivost koljena i skočnog zgloba. Kada prilazi ne smiju se vidjeti izbočeni laktovi. Kada se udaljava stražnje noge ne smiju biti «kravljeg stava».

Dlaka: mora biti debela i kratka, ne smije prelaziti 3,7 cm dužine, s gustom, tankom, vunastom poddlakom. Dlaka po glavi i nogama je vrlo kratka i ravna, a po plećkama, vratu, leđima i slabinama može biti valovita. Umjerene zastavice po stražnjem dijelu stražnjih udova i po repu su dozvoljene. Vrlo je važna kvaliteta dlake. Oštra vanjska dlaka i vunasta poddlaka sprječava da hladna voda dopre do kože i pomaže pri brzom sušenju dlake.

Boja: treba odgovarati okolišu. Bilo koja smeđa boja ili boja posušene trave je prihvatljiva, a poželjno je da pas bude jednobojan. Bijela točka na prsima, trbuhu, prstima ili stražnjoj strani šapa je dozvoljena, ali bolje da je što manja. Boji i kvaliteti dlake pri ocjenjivanju treba posvetiti punu pažnju. Ožiljci od rana zadobivenih u radu se ne kažnjavaju.

Visina: previsoke ili preniske pse treba oštro kažnjavati. Težina je za mužjake 29,5-36,5 kg, a za ženke 25-32 kg.

Greške: bilo koje odstupanje od gore navedenih karakteristika treba smatrati greškom.

Eliminirajuće greške: psi kojima nedostaju pasminske karakteristike, predgriz ili podgriz, čaporci na stražnjim nogama, kovrčava dlaka ili dlaka koja kao da se kovrča po cijelom tijelu, zastavice po repu i nogama duže od 4,3 cm, crno obojeni psi, bjelina na bilo kojem dijelu osim na prsima, trbuhu, prstima ili stražnjem dijelu šape.

 Mužjaci  moraju imati dva očigledno normalna testesa potpuno spuštena u skrotum.

 

OCJENJIVANJE RADA RETRIVERA

Temeljem Statuta hrvatskog kinološkog saveza, Izvršni odbor Hrvatskog kinološkog saveza na sjednici od 27. 1. 1999.  donio je PRAVILNIK ZA ISPITIVANJE i OCJENJIVANJE RADA PASA RETRIVERA. Ovim Pravilnikom HKS određuje obveze i uvjete za pojedina ispitivanja radnih sposobnosti retrivera za cijelo područje Hrvatske.

Ispite rada retrivera sačinjavaju slijedeći ispiti:

1. ispit prirođenih osobina retrivera
2. ispit rada retrivera u donošenju
3. svestrani ispit rada retrivera
4. svestrani ispit rada retrivera s donošenjem patke s potapanjem

Svestrani ispit rada retrivera pod točkom 3 i 4 su jednake vrijednosti. Ovi ispiti osima ispita prirođenih osobina mogu biti na državnoj i međunarodnoj razini.

Pojedine ispitne discipline ocjenjuju se na ispitima rada dodjeljivanjem odgovarajućeg broja bodova:

1. Poslušnost
   1. ponašanje na pucanj              –
   2. ponašanje na stajalištu            8
   3. vodljivost na povodniku            4
   4. slobodno slijeđenje uz nogu            8
   5. odloživost s pucnjem            8
   6. poslušnost u polju, šumi, vodi   12
2. Rad u polju
   1. povlaka pernate divljači 16
   2. slobodno traženje 2 kom pernate divljači 12
3. Rad u šumi
   1. povlaka dlakava divljači 16
   2. slobodno traženje 2 kom divljači 16
4. Rad u vodi
   1. rad u vodi za puštenom patkom 16
   2. donošenje patke iz duboke vode  8
   3. donošenje patke s potapanjem 20
   4. donošenje 2 kom pernate divljači preko vode 20
5. Donošenje
   1. zeca – kunića 8
   2. fazana – trčke 8
   3. patke 8
6. Rad na krvnom tragu 20
7. Vodljivost 12
8. Volja za rad 9
9. Ponašanje na pucanj 6

Na temelju postignutih bodova ocijenjeni psi dobivaju jednu od slijedećih ocjena:

• odličan ……………. najmanje 85% od mogućih bodova
• vrlo dobar ………… najmanje 75% od mogućih bodova
• dobar ……………… najmanje 50% od mogućih bodova

 

Prva tri odlična psa se rangiraju: odličan I, odličan II, odličan III

 

Pas je položio ispit prirođenih osobina ako je pozitivno ocijenjen iz discipline:

• ponašanje na pucanj
• donošenje pernate divljači
• donošenje patke iz duboke vode

 

Na ispitima prirođenih osobina psi se ocjenjuju sa:

“položio” s detaljnim opisom rada ili

“nije položio” s detaljnim opisom rada

 

Na ostalim ispitima rada pas može dobiti ocjenu odličan, vrlo dobar i dobar ako u svim disciplinama pokaže pozitivne rezultate i osvoji potreban broj bodova.

Pas može položiti ispit rada ako iz jedne od slijedećih disciplina:

• ponašanje na stajalištu
• vodljivost na povodniku
• slobodno slijeđenje uz nogu

nije postigao niti jedan bod. Takav pas može postići najveću ocjenu dobar.

 

Na ispitima rada državnog značaja mogu se dodjeljivati kandidature CACT-HR i Rez. CACT-HR, a na ispitima međunarodnog značaja CACIT i Rez. CACIT. Na ispitima na kojima se dodjeljuju kandidature mora sudjelovati najmanje 6 pasa.

 

Eliminacijske greške  zbog kojih se pas isključuje s daljnjeg ispita rada jesu:

• strah od pucnja
• zakapanje mrtve divljači
• trganje mrtve divljači ili oštećivanje zubima
• psi koji svojim ponašanjem ometaju ispit rada
• psa čiji se vodič ne pokorava naredbama voditelja ispita, odnosno sudaca za rad.

 

ISPIT PRIROĐENIH OSOBINA RETRIVERA

Cilj ispita prirođenih osobina je utvrditi nasljedne osobine za rad u lovu, koje su karakteristika pasmine kojima psi pripadaju. Ispite prirođenih osobina polažu retriveri u starosti od 9 mjeseci do 2 godine. Ovi se ispiti prema pravilu održavaju u proljeće i u jesen. Psi se ocjenjuju opisno.

Na ispitu prirođenih osobina retrivera ispituju se i ocjenjuju slijedeće discipline:

1. ponašanje na pucanj (utvrđivanje straha od pucnja)

Ponašanje na pucanj ispituje se nekoliko pasa istovremeno (u grupi po 5 pasa). Vodiči s psima na nenategnutom povodniku rasporede se u polukrug jedan od drugoga na udaljenosti od po prilici 5 koraka. Psi su u sjedećem položaju, a vodiči pokraj njih. Sudac će udaljen s pucačem 15 koraka od postavljenih pasa i vodiča dati znak pucaču da u zrak opali iz lovačke puške 2 hica u vremenskom razmaku od 10 sekundi. Za neplašljivog psa smatra se onaj pas koji ne pokazuje strah, već na hitac reagira oštrinom pogleda i zainteresirano. Pas ne smije davati utisak da želi pobjeći od vodiča ili pokazivati druge oblike straha. Ne smije cviliti niti se trzati ili otimati s povodnika. Pas plašljiv na pucanj ne može položiti ispit prirođenih osobina i isključuje se iz ispita.

2. vodljivost

Vodljivost se ocjenjuje obzirom na način kako pas vezan na povodniku prati vodiča na neobraslom i obraslom terenu i u prisustvu ljudi. Pravilo je da pas na neobraslom terenu hoda uz lijevu nogu vodiča tako da pleća psa maksimalno dosižu visinu koljena vodiča ili neznatno iza koljena vodiča. U gustišu pas hoda neposredno iza vodiča.

Vodljivost na povodniku treba promatrati tijekom cijelog ispita i ponašanje psa na povodniku uzeti u obzir kod donošenja konačne ocjene. Greške su: opetovane opomene, trzanje povodnika od strane psa, skretanje s linije vođenja, kao i svako odstupanje od opisanog zahtjeva.

3. donošenje pernate divljači

Vodič uz nogu dovede vezanog psa na povodniku na određeno mjesto i tu ga posjedne. Sudac ili njegov pomoćnik  će na udaljenosti 20-30 koraka od vodiča što je moguće dalje odbaciti komad pernate divljači i to tako, da pas vidi odbačenu divljač. Tek kad je divljač pala, vodič odvezuje psa i izdaje zapovijed za donošenje. Pas mora što je prije moguće pronaći odbačenu divljač, uzeti je punim ustima, donijeti, sjesti i na zapovijed predati na ruke vodiču. Teren na kojem se izvodi donošenje pernate divljači mora biti obrašten travom ili niskim grmljem. Kod ove discipline mora se uzeti u obzir volja i brzina traženja, način traženja, zahvat, donošenje i predaja divljači. Vrijeme izvršenja zadatka donošenja može iznositi najviše 15 minuta.

Greške u donošenju su: zahvat za glavu, vrat, nogu ili krilno pero, trganje, zakapanje, kao i svako odstupanje od opisanog zahtjeva. Pas koji nije s uspjehom izvršio rad donošenja, ne može položiti ispit prirođenih osobina.

4. donošenje patke iz duboke vode

Voda u kojoj se ispituje ova disciplina treba biti stajaća i duboka, po mogućnosti s obalnim nagibom. Mrtva se patka uz istovremeno ispaljivanje pucnja iz lovačke puške baca što je moguće dalje u stajaću duboku i neobraštenu vodu. Vodič sa psom udaljen je od ruba vode 10 koraka. Pas koji se ispituje sjedi za to vrijeme pokraj vodiča. Na zapovijed vodiča, pas bez ogrlice treba najkraćim putem plivati do divljači i donijeti je. Po izlasku iz vode, bez otresanja i ispuštanja na zemlju, pas predaje patku vodiču u sjedećem položaju koji je udaljen 5 koraka od ruba vode.

Greške su: zahvat za krilno pero, glavu, vrat ili nogu. Ispuštanje patke na obalu i stresanje. Nije greška ako poa popravi zahvat u vodi ili po izlasku na obalu.

Pas koji nije uspješno izvršio ovu radnu disciplinu ne može položiti ispit prirođenih osobina.

Pas je položio ispit prirođenih osobina ako je zadovoljio rad u disciplinama donašanje na pucanj, donošenje pernate divljači i donošenje patke iz duboke vode. U listu ocjenjivanja u prostor za opis rada treba što je moguće potpunije obrazložiti rad psa.

 

ISPIT RADA RETRIVERA U DONOŠENJU

Ispit rada u donošenju je radni ispit. Cilj je i zadatak ispita da se utvrdi stupanj pripremljenosti korištenja psa u lovu poslije pucnja, stupanj njegove poslušnosti i njegove čvrstine karaktera.

Ovaj ispit se provodi u jesen u jednom danu. Psi se u svim disciplinama ocjenjuju pojedinačno, osim discipline “Ponašanje na stajalištu”.  Ne mogu sudjelovati psi mlađi od 15 mjeseci.

Uvjet za sudjelovanje na ispitu rada retrivera u donošenju je položeni ispit prirođenih osobina retrivera ili ispit tipa “A” za službene pse. Na ispitu rada retrivera u donošenju mogu se dodjeliti kandidature CACT-HR ili CACIT, ovisno o rangu ispita. Na ispitima na kojima se dodjeljuju kandidature mora sudjelovati najmanje 6 pasa.

Na ispitu rada retrivera u donošenju ispituju se i ocjenjuju slijedeće discipline:

1. Poslušnost
   1. ponašanje na stajalištu 8 bodova
   2. vodljivost na povodniku 4 boda
   3. slobodno slijeđenje uz nogu 8 bodova
   4. odloživost s pucnjem 8 bodova
   5. poslušnost u polju, šumi, vodi

2. Rad u polju
   1. vučna staza pernate divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom pernate divljači (1 fazan i 1 zec) 12 bodova

3. Rad u šumi
   1. vučna staza dlakave divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom dlakave divljači 16 bodova

5. Rad u vodi
   1. rad u vodi za puštenom patkom 16 bodova
   2. donošenje patke iz duboke vode   8 bodova
6. Donošenje
   1. zeca – kunića 8 bodova
   2. fazana – trčke 8 bodova
   3. patke 8 bodova
7. Vodljivost (promatra se i uzima u obzir za vrijeme cijelo ispita) 6 bodova
8. Volja za rad 9 bodova

Pas može osvojiti ukupno 169 bodova.

1. Poslušnost

a) Ponašanje na stajalištu

Pse treba postaviti uzduž kakve živice, šikare, kukuruza ili slično, u razmaku od 20 koraka. S druge strane živice, unutar šikare ili kukuruza pogoniči (pomoćno osoblje na ispitu rada ili vodiči s vezanim psima koji čekaju na red), hodaju uzduž postavljenih pasa i prave buku vikom, udaranjem batinom o živicu, po grmlju ili po kukuruzu s povremenim pucanjem u zrak iz lovačke puške. Sudac se postavi tako da ima pregled nad svakim psom.  Pas na stajalištu treba biti slobodan ili privezan, u ležećem ili sjedećem položaju i ponašati se potpuno mirno. Ako je pas na stajalištu privezan to snižava, kod inače besprijekornog rada, ocjenu za 4 boda.

Greške su: cviljenje, lajanje, ustajanje, potezanje povodnika, udaljavanje s mjesta, opetovane opomene od strane vodiča. Udaljavanje s mjesta, lajanje i neprestano cviljenje treba vrednovati s nula (0) bodova.

b) Vodljivost na povodniku

Vodljivost na povodniku treba promatrati tijekom cijelog ispita i ponašanje psa na povodniku uzeti u obzir kod konačne ocjene. Ova disciplina se ispituje u vezi sa disciplinama “Slobodno slijeđenje uz nogu” i “Odloživost s pucnjem”. Vodič ide sa svojim psom s udaljenosti od oko 100 koraka prema onom mjestu gdje psa treba odložiti. Prvih 50 koraka vodič vodi psa privezanog sa strane. Pas treba pritom ići ili neznatno iza ili pokraj vodiča tako da pleća psa maksimalno dosižu visinu koljena vodiča. Maksimalni broj bodova dobiva samo onaj pas na kojeg vodič ne treba utjecati.

Greške su: opetovane opomene, natezanje i trzanje povodnika od strane psa kao i skretanje. Prilikom zaustavljanja vodiča pas mora sjesti bez zapovijedi.

c) Slobodno slijeđenje uz nogu

Nakon što je pas bio vođen 50 koraka na povodniku, sudac za rad izdaje naredbu “Slobodno uz nogu”. Vodič tada treba odvezati povodnik, a da pas od njega ne skrene ili ne pobjegne. Pas se prilikom slobodnog slijeđenja uz nogu mora ponašati jednako kao i za vrijeme vođenja na povodniku. Greške treba ocjenjivati kao kod discipline “Vodljivost na povodniku”.

d) Odloživost s pucnjem

Nakon 50 koraka slobodnog slijeđenja uz nogu vodič odlaže (poliježe) svog psa znakom ili tihom zapovijedi. Zatim vodič ide, bez da se osvrće na svog psa, polako se prikradajući do iza određenog visokog zaklona. Tamo se po uputi suca za rad nakon oko 1 minute ispaljuje iz lovačke puške prvi hitac, a nakon oko 10 sekundi drugi. Nakon toga se vodič polako vraća svojem psu, posjedne ga i veže na povodnik. Odloživost psa uz pomoć predmeta (povodnik, naprtnjača i sl.) snizuje ocjenu za 2 boda. Sjedanje psa snizuje ocjenu za 2 boda, ustajanje za 4 boda, udaljavanje od mjesto do 3 koraka za 6 bodova. Udalji li se pas više od 3 koraka od svojeg mjesta dobiva nula (0) bodova. Isto tako dobiva nula (0) bodova ako cvili, laje ili ga vodič odloži silom.

e) Poslušnost u polju, šumi i vodi

Poslušnost se sastoji u tome što se pas tijekom cijelog ispita rado i radosno odaziva pozivu, zvižduku ili znaku vodiča. Poslušnost se očituje i u visokom stupnju vodljivosti tijekom cijelog ispita. Ona se manifestira i u tome što se pas tijekom rada mirno ponaša u odnosu na druge pse, ne zateže povodnik, ne laje i ne zavija.

 

2. Rad u polju

a) Vučna staza pernate divljači

Vučna staza se polaže tako da se po mogućnosti još topao primjerak pernate divljači (fazan, trčka, patka) povlači po preglednom terenu 200 koraka uz uključivanje jednog približno pravokutnog zavoja i odloži na otvorenom polju, nikako u udubljenju ili iza grma. Početak vučne staze treba naznačiti pomoću pojedinačnih pera vučene divljači.  Rad psa koji nije donio divljač može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.

b) Slobodno traženje 2 kom pernate divljači

Ovaj se rad izvodi pri vjetru u leđa ili pobočnim vjetrom na poljskom terenu s gustim, ne previsokim raslinjem neposredno nakon izlaganja divljači za traženje. Na udaljenosti od 60 koraka bacaju se 2 kom pernate divljači. Kut između 2 kom divljači treba, gledano s polazišta iznositi 90 stupnjeva. Divljač za traženje mora biti bačena vodiču sa suprotne strane u poljski zaklon. pas kojeg će se ispitivati to ne smije gledati. Vodič odvezuje psa na polazištu i tu treba ostati za vrijeme rada psa. Pas se može upućivati putem vidnih – vizualnih ili zvučnih – auditivnih znakova.

Opetovane glasne zapovijedi  i svako otkrivanje pravca prema divljači smanjuje broj bodova. Ocjenjuje se volja psa za nalaženje i donošenje. Pas mora pokazati da hoće naći i donijeti divljač. Pas koji primjećenu divljač kod prvokratnog nalaženja ne uzme samostalno tj. bez utjecaja vodiča može biti ocijenjen sa nula (0) bodova.

Vrednovanje:

2 donešena komada                 za   5 minuta               16 bodova
2 donešena komada                 za 10 minuta               12
2 donešena komada                 za 15 minuta                 8
1 doneseni komad                   za   5 minuta                 8
1 doneseni komad                   za 15 minuta                 4
niti jedan doneseni komad      za 15 minuta                 0

 

3. Rad u šumi

a) Vučna staza dlakave divljači

 

Duljina vučne staze dlakave divljači iznosi 300 koraka uz uključivanje 2 približno pravokutna zavoja. zadnjih 100 koraka mora biti položena u šumi. ako ispitni teren ne dozvoljava drugačije, vručne staze mogu u cijelosti biti položene u šumi, pri čemu rad psa treba biti  vidljiv barem do prvog zavoja. Početak vučne staze treba naznačiti pramenovima dlake vučene divljači. Vučna staza dlakave divljači polaže se svježe ubijenim zecom ili kunićem kome se nožem probodu grudi.

Budući je donošenje vučne divljači bitni sastavni dio rada na vučnoj stazi, pas koji nije donio divljač može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.

b) Slobodno traženje 2 komada dlakave divljači

Na obraslu povšinu, šumski teren s dobrim zaklonom, grmlje ili paprat, od oko 50 x 50 m veličine bacaju se vodiču sa suprotne strane 2 komada dlakave divljači. Bacanje se po mogućnosti treba izvršiti protiv vjetra, obavezno u odsutnosti vodiča i psa. Vodič dovodi psa privezanog do naznačene površine i odvezuje  ga radi traženja izgubljene divljači. Vodič ne smije stati na površinu za traženje, ali može hodati uzduž rubne linije s koje je pustio psa. Pas mora pokazati da hoće tražiti, naći i donijeti nađenu divljač.

Pas koji primjećenu divljač kod prvokratnog nalaženja ne uzme samostalno tj. bez utjecaja vodiča može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.  Opetovane glasne naredbe i svako otkrivanje pravca prema divljači umanjuje broj bodova.

Vrednovanje:

2 donešena komada                 za   5 minuta               16 bodova
2 donešena komada                 za 10 minuta               12
2 donešena komada                 za 15 minuta                 8
1 doneseni komad                   za   5 minuta                 8
1 doneseni komad                   za 15 minuta                 4
niti jedan doneseni komad      za 15 minuta                 0

 

4. Rad u vodi

a) Rad u vodi za puštenom patkom

Za rad u vodi treba koristiti divlje patke kojima je na krilima iščupano perje. Perje ne treba rezati jer se do zime neće obnoviti. Patka se postavi na obalu, bez da vodič i pas to gledaju. Nakon što se mjesto “pada” označi s nekoiko pera, patka se potjera u vodu. Raslinje na tom mjestu ne smije biti pregusto i treba biti isprekidano slobodnim vodenim površinama, kako bi suci mogli pratiti put, kojim se patka kreće. Kad je patka izvan vidokruga, pozove se psa i vodič ga bez ogrlice položi na “mjesto pada”.

Pas treba izraditi trag patke nastao hodanjem i trag patke u vodi (plivajući trag) dok ne nađe patku i potom je s voljom i ustrajnošću strasno progoni. Ocjenjuje se sigurnost u slijeđenju traga na kopnu i traga u vodi, upotreba i osjetljivost nosa, reakcije psa na svaki dašak mirisa kao i revnost i ustrajnost psa.

Za vrijeme rada vodič smije s psom upravljati vidnim i zvučnim  signalima.  Rad u vodi za puštenom patkom može trajati 10 minuta.

Greške su: slobodno pretraživanje uokolo, gubljenje njušnog kontakta s patkom, prijevremeno skretanje i izlaženje iz duboke vode.

b) Donošenje patke iz duboke vode

Voda u kojoj se ispituje ova disciplina je stajača i duboka voda već pri samoj obali. Mrtva patka se uz istovremeno u zrak ispaljivanje pucnja iz lovačke puške baca što je moguće dalje od obale u čistu, trskom i drugim raslinjem neobraslu vodu.

Pas koji se ispituje sjedi za to vrijeme kraj vodiča na udaljenosti 10 koraka od obale. Na zapovijed vodiča pas treba najkraćim putem mirno i valjano plivati do divljači i donijeti je bez otresanja i odlaganja na zemlju. Pas predaje patku vodiču u sjedećem položaju na udaljenosti najmanje 5 koraka od ruba vode. Loš zahvat npr. za krilo smatra se greškom. Greškom  se smatra stresanje psa nakon izlaska iz vode kao i ako vodič oduzme psu patku prije nego što je pas sjeo. Ove greške smanjuju broj bodova.

 

5. Donošenje

Pas mora svu nađenu divljač odmah bez zapovijedi punim ustima uzeti i radosno donijeti svom vodiču i predati u sjedećem položaju. Prejako zagrizanje koje smanjuje uporabnu vrijednost divljači i nesigurajn zahvat koji bi mogao imati za posljedicu ispadanje divljači, predstavlja grešku.  Greška je također ako pas odloži divljač  koju treba donijeti ili je donese tek na poziv.

 

6. Vodljivost

Vodljivost je suradnja s vodičem na terenu. Stupanj vodljivosti pokazuje se u volji psa da u svakom trenutku bude u vezi sa svojim vodičem. Od retrivera se traži da se njime može upravljati na terenu zvučnim – akustičnim i vidnim – optičkim signalima.

 

7. Volja za rad

Volja za rad pokazuje se u želji kojom  pas obavlja radne zadatke. Poželjan je retriver koji radi s voljom, radosno i lovačkim žarom. Do smanjenja bodova dovodi npr. bezvoljan rad, sporo odazivanje na naredbe, oklijevajuće prihvaćanje vode i nezainteresiranost za divljač.

Za svaki rad pokazan u nekoj disciplini treba dodijeliti odgovarajući broj bodova. Pas može dobiti ocjenu odličan, vrlo dobar i dobar ako u svim disciplinama pokaže rezultate i postigne odgovarajući broj bodova.

Pas je položio ispit rada u donošenju ako iz jedne od slijedećih disciplina:

• ponašanje na stajalištu
• vodljivost na povodniku
• slobodno slijeđenje uz nogu

nije postigao niti jedan bod. Takav pas može postići najviše ocjenu dobar.

Minimalni brojevi bodova:

za ocjenu odličan       od 144 do 169 bodova

za ocjenu vrlo dobar   od 127 do 143 bodova

za ocjenu dobar          od   85 do 126 bodova

 

 

SVESTRANI ISPIT RADA RETRIVERA

Svestrani ispit rada retrivera može se izvesti u dva programa:

1. svestrani ispit rada retrivera
2. svestrani ispit rada retrivera s donošenjem patke i potapanjem

Oba programa su jednake vrijednosti.

Minimalna starost pasa koji mogu sudjelovati na ovom ispitu je 15 mjeseci. Na ispitu se mogu dodjeliti kandidature CACT-HR ili CACIT, a mora sudjelovati najmanje 6 pasa.

Svestrani ispit rada retrivera provodi se u jesen u vrijeme lovne sezone. Nedopustivo je, da se cijeli svestrani ispit rada održi u jednom danu.

Na svestranom ispitu rada retrivera ispituju se slijedeće discipline:

1. Poslušnost
   1. ponašanje na stajalištu 8 bodova
   2. vodljivost na povodniku 4 boda
   3. slobodno slijeđenje uz nogu 8 bodova
   4. odloživost s pucnjem 8bodova

Discipline 1 a, b, c, d ispituju se kao prve u određenom slijedu, pri čemu se bojažljivi na pucanj odmah eliminiraju iz ispita

2. Rad u polju
   1. vučna staza pernate divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom pernate divljači 12 bodova

6. Rad u šumi
   1. vučna staza dlakave divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom divljači (1 fazan i 1 zec) 16 bodova
7. Rad u vodi
   1. rad u vodi za puštenom patkom 16 bodova
   2. donošenje patke iz duboke vode   8 bodova
   3. donošenje 2 kom pernate divljači preko vode 20 bodova
8. Donošenje
   1. zeca – kunića    8 bodova
   2. fazana – trčke    8 bodova
   3. patke    8 bodova
9. Rad na krvnom tragu 20 bodova
10. Vodljivost (promatra se i uzima u obzir za cijelo vrijeme) 12 bodova
11. Volja za rad    9 bodova

Pas može osvojiti ukupno 209 bodova.

Na svestranom ispitu rada retrivera s donošenjem patke s potapanjem ispituju se slijedeće discipline:

1. Poslušnost
   1. ponašanje na stajalištu 8 bodova
   2. vodljivost na povodniku 4 boda
   3. slobodno slijeđenje uz nogu 8 bodova
   4. odloživost s pucnjem 8 bodova

Discipline 1 a, b, c, d ispituju se kao prve u određenom slijedu pri čemu se plašljivi psi na pucanj odmah eliminiraju.

5. poslušnost u polju, šumi i vodi 12 bodova

2. Rad u polju
   1. vučna staza pernate divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom pernate divljači 12 bodova

3. Rad u šumi
   1. vučna staza dlakave divljači 16 bodova
   2. slobodno traženje 2 kom divljači 16 bodova

4. Rad u vodi
   1. rad u vodi za puštenom patkom 16 bodova
   2. donošenje patke s potapanjem 20 bodova
   3. donošenje 2 kom pernate divljači preko vode 20 bodova

5. Donošenje
   1. zeca – kunića   8 bodova
   2. fazana – trčke   8 bodova
   3. patke   8 bodova

6. Rad na krvnom tragu 20 bodova
7. Vodljivost (uzima se u obzir za vrijeme cijelog ispita) 12 bodova
8. Volja za rad   9 bodova

 

Pas može osvojiti ukupno 221 bod.

1. Poslušnost
a) Ponašanje na stajalištu

Pse treba postaviti uzduž kakve živice, šikare, kukuruza ili slično, u razmaku od 20 koraka. S druge strane živice, unutar šikare ili kukuruza pogoniči (pomoćno osoblje na ispitu rada ili vodiči s vezanim psima koji čekaju na red), hodaju uzduž postavljenih pasa i prave buku vikom, udaranjem batinom o živicu, po grmlju ili po kukuruzu s povremenim pucanjem u zrak iz lovačke puške. Sudac se postavi tako da ima pregled nad svakim psom.  Pas na stajalištu treba biti slobodan ili privezan, u ležećem ili sjedećem položaju i ponašati se potpuno mirno. Ako je pas na stajalištu privezan to snižava, kod inače besprijekornog rada, ocjenu za 4 boda.

Greške su: cviljenje, lajanje, ustajanje, potezanje povodnika, udaljavanje s mjesta, opetovane opomene od strane vodiča. Udaljavanje s mjesta, lajanje i neprestano cviljenje treba vrednovati s nula (0) bodova.

b) Vodljivost na povodniku

Vodljivost na povodniku treba promatrati tijekom cijelog ispita i ponašanje psa na povodniku uzeti u obzir kod konačne ocjene. Ova disciplina se ispituje u vezi sa disciplinama “Slobodno slijeđenje uz nogu” i “Odloživost s pucnjem”. Vodič ide sa svojim psom s udaljenosti od oko 100 koraka prema onom mjestu gdje psa treba odložiti. Prvih 60 koraka vodič vodi psa privezanog sa strane. Pas treba pritom ići ili neznatno iza ili pokraj vodiča tako da pleća psa maksimalno dosižu visinu koljena vodiča. Maksimalni broj bodova dobiva samo onaj pas na kojeg vodič ne treba utjecati.

Greške su: opetovane opomene, natezanje i trzanje povodnika od strane psa kao i skretanje. Prilikom zaustavljanja vodiča pas mora sjesti bez zapovijedi.

c) Slobodno slijeđenje uz nogu

Nakon što je pas bio vođen 50 koraka na povodniku, sudac za rad izdaje naredbu “Slobodno uz nogu”. Vodič tada treba odvezati povodnik, a da pas od njega ne skrene ili ne pobjegne. Pas se prilikom slobodnog slijeđenja uz nogu mora ponašati jednako kao i za vrijeme vođenja na povodniku. Greške treba ocjenjivati kao kod discipline “Vodljivost na povodniku”.

d) Odloživost s pucnjem

Nakon 50 koraka slobodnog slijeđenja uz nogu vodič odlaže (poliježe) svog psa znakom ili tihom zapovijedi. Zatim vodič ide, bez da se osvrće na svog psa, polako se prikradajući do iza određenog visokog zaklona. Tamo se po uputi suca za rad nakon oko 1 minute ispaljuje iz lovačke puške prvi hitac, a nakon oko 10 sekundi drugi. Nakon toga se vodič polako vraća svojem psu, posjedne ga i veže na povodnik. Odloživost psa uz pomoć predmeta (povodnik, naprtnjača i sl.) snizuje ocjenu za 2 boda. Sjedanje psa snizuje ocjenu za 2 boda, ustajanje za 4 boda, udaljavanje od mjesto do 3 koraka za 6 bodova. Udalji li se pas više od 3 koraka od svojeg mjesta dobiva nula (0) bodova. Isto tako dobiva nula (0) bodova ako cvili, laje ili ga vodič odloži silom.

 

Vučna staza

Kod rada na vučnoj stazi pas koji inače većinom traži uzdignutim nosem, treba pokazati da zna spustiti nos čim nanjuši ranjenu divljač. Kad skrene s vučne staze, treba pokušati samostalno naći nastavak vučne staze i na kraju položenu divljač brzo donijeti svojem vodiču.

Vučna staza mora biti položena s vjetom u leđa. Ako pas dođe do izložene divljači i ne uzme je, rad na vučnoj stazi ne može biti položen. Psi koji zubima oštećuju divljač ili je zakopaju, eliminiraju se iz ispita. Izloženu divljač pas mora uzeti samostalno.  Optičke i akustičke zapovijedi nakon postavljanja na vučnu stazu snižavaju broj bodova. Skrene li pas za vrijeme izrade vučne staze, slijediti svježi trag zdrave divljači ili divljači u prolazu, ali se potom samostalno korigira, napuštanje staze ne treba smatrati greškom.

Razmak od vučne staze do vučne staze mora u svim dijelovima iznositi 120 koraka. Svakom psu treba staviti na raspolaganje svježu vučnu stazu. Vučna staza na kojoj je jedan pas zakazao, ne smije biti dodijeljena ni jednom drugom psu.

Ocjenjivanje rada na vučnoj stazi dijeli se na:

• samu izradu vučne staze
• način donošenja

Grešku predstavlja i rad na vučnoj stazi bez kontakta psa putem nosa, slobodno traženje izgubljene divljači, prijevremeno vraćanje, kao i ne uzimanje divljači.

Budući je donošenje vučene divljači bitan sastavni dio rada na vučnoj stazi, rad psa koji ne donese divljač, može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.

Kod načina donošenja treba ocjenjivati:

• uzimanje divljači
• rad donošenja do vodiča
• predaja divljači vodiču

U slučaju da pas popravi zahvat divljači i pri tom ispusti divljač, to ne treba ocijeniti kao grešku.

Za dodjeljivanje rezervne vučne staze treba imati na umu slijedeće:

• zakaže li pas vlastitom greškom, nema pravo na rezervnu vučnu stazu
• rezerva vučna staza smije se dodijeliti samo onda ako je pas uslijed izvanrednog ometanja bio izbačen iz takta i time doveden do greške (ometanje od strane divljači ne smatra se izvarednim ometanjem)
• rad na rezervnoj vučnoj stazi treba u potpunosti iznova ocijeniti. Prethodni pogrešni rad ne uzima se u obzir.

 

2. Rad u polju

a) Vučna staza pernate divljači

Vučna staza se polaže tako da se po mogućnosti još topao primjerak pernate divljači (fazan, trčka, patka) povlači po preglednom terenu 200 koraka uz uključivanje jednog približno pravokutnog zavoja i odloži na otvorenom polju, nikako u udubljenju ili iza grma. Početak vučne staze treba naznačiti pomoću pojedinačnih pera vučene divljači. Budući je donošenje vučene divljači bitan sastavni dio na vučnoj stazi, rad psa koji nije donio divljač može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.

Što se tiče ostalog, vrijede opće napomene o vučnoj stazi

b) Slobodno traženje 2 kom pernate divljači

Ovaj se rad izvodi pri vjetru u leđa ili pobočnim vjetrom na poljskom terenu s gustim, ne previsokim, 20-30 cm visokim raslinjem neposredno nakon izlaganja divljači za traženje. Na udaljenosti od oko 80 koraka bacaju se 2 kom pernate divljači. Kut između 2 kom divljači treba, gledano s polazišta iznositi 90 stupnjeva. Divljač za traženje mora biti bačena vodiču sa suprotne strane u poljski zaklon. pas kojeg će se ispitivati to ne smije gledati. Vodič odvezuje psa na polazištu i tu treba ostati za vrijeme rada psa. Pas se može upućivati putem vidnih – vizualnih ili zvučnih – auditivnih znakova.

Opetovane glasne zapovijedi  i svako otkrivanje pravca prema divljači smanjuje broj bodova. Ocjenjuje se volja psa za nalaženje i donošenje. Pas mora pokazati da hoće naći i donijeti divljač. Pas koji primjećenu divljač kod prvokratnog nalaženja ne uzme samostalno tj. bez utjecaja vodiča može biti ocijenjen sa nula (0) bodova.

Vrednovanje:

2 donešena komada                 za   5 minuta               16 bodova
2 donešena komada                 za 10 minuta               12
2 donešena komada                 za 15 minuta                 8
1 doneseni komad                   za   5 minuta                 8
1 doneseni komad                   za 15 minuta                 4
niti jedan doneseni komad      za 15 minuta                 0

 

3. Rad u šumi

a) Vučna staza dlakave divljači

Vučna staza dlakave divljači mora biti duga 300 koraka uz uključivanje 2 približno pravokutna zavoja. Posljednjih 200 koraka mora biti položena u šumi ili u nekom drugom zaklonu.

Vučna staza dlakave divljači polaže se sa svježe ubijenim zecom ili kunićem kome se nožem probodu grudi. Upotrebljeni zec ili kunić mora biti približno jednak veličini odraslih primjeraka.

Budući je donošenje vučne divljači bitni sastavni dio rada na vučnoj stazi, pas koji nije donio divljač može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova. Što se tiče ostalog, vrijede opće napomene o vučnoj stazi.

b) Slobodno traženje 2 komada dlakave divljači

Na obraslu povšinu, šumski teren s dobrim zaklonom, grmlje ili paprat, od oko 50 x 50 m veličine bacaju se vodiču sa suprotne strane 2 komada dlakave divljači. Bacanje se po mogućnosti treba izvršiti protiv vjetra, obavezno u odsutnosti vodiča i psa. Vodič dovodi psa privezanog do naznačene površine i odvezuje  ga radi traženja izgubljene divljači. Vodič ne smije stati na površinu za traženje, ali može hodati uzduž rubne linije s koje je pustio psa. Pas mora pokazati da hoće tražiti, naći i donijeti nađenu divljač.

Pas koji primjećenu divljač kod prvokratnog nalaženja ne uzme samostalno tj. bez utjecaja vodiča može biti ocijenjen samo sa nula (0) bodova.  Opetovane glasne naredbe i svako otkrivanje pravca prema divljači umanjuje broj bodova.

Vrednovanje:

2 donešena komada                 za   5 minuta               16 bodova
2 donešena komada                 za 10 minuta               12
2 donešena komada                 za 15 minuta                 8
1 doneseni komad                   za   5 minuta                 8
1 doneseni komad                   za 15 minuta                 4
niti jedan doneseni komad      za 15 minuta                 0

 

4. Rad u vodi

a) Rad u vodi za puštenom patkom

Za rad u vodi treba koristiti divlje patke kojima je na krilima iščupano perje. Perje ne treba rezati jer se do zime neće obnoviti. Patka se postavi na obalu, bez da vodič i pas to gledaju. Nakon što se mjesto “pada” označi s nekoiko pera, patka se potjera u vodu. Raslinje na tom mjestu ne smije biti pregusto i treba biti isprekidano slobodnim vodenim površinama, kako bi suci mogli pratiti put, kojim se patka kreće. Kad je patka izvan vidokruga, pozove se psa i vodič ga bez ogrlice položi na “mjesto pada”.

Pas treba izraditi trag patke nastao hodanjem i trag patke u vodi (plivajući trag) dok ne nađe patku i potom je s voljom i ustrajnošću strasno progoni. Ocjenjuje se sigurnost u slijeđenju traga na kopnu i traga u vodi, upotreba i osjetljivost nosa, reakcije psa na svaki dašak mirisa kao i revnost i ustrajnost psa.

Za vrijeme rada vodič smije s psom upravljati vidnim i zvučnim  signalima.  Rad u vodi za puštenom patkom može trajati 10 minuta.

Greške su: slobodno pretraživanje uokolo, gubljenje njušnog kontakta s patkom, prijevremeno skretanje i izlaženje iz duboke vode.

b) Donošenje patke iz duboke vode

Voda u kojoj se ispituje ova disciplina je stajača i duboka voda već pri samoj obali. Mrtva patka se uz istovremeno u zrak ispaljivanje pucnja iz lovačke puške baca što je moguće dalje od obale u čistu, trskom i drugim raslinjem neobraslu vodu.

Pas koji se ispituje sjedi za to vrijeme kraj vodiča na udaljenosti 10 koraka od obale. Na zapovijed vodiča pas treba najkraćim putem mirno i valjano plivati do divljači i donijeti je bez otresanja i odlaganja na zemlju. Pas predaje patku vodiču u sjedećem položaju na udaljenosti najmanje 5 koraka od ruba vode. Loš zahvat npr. za krilo smatra se greškom. Greškom  se smatra stresanje psa nakon izlaska iz vode kao i ako vodič oduzme psu patku prije nego što je pas sjeo. Ove greške smanjuju broj bodova. Pas koji nakon izlaska iz vode ili prilikom predaje vodiču ispusti patku na zemlju, može u ovoj disciplini dobiti najviše dva boda.

c) Donošenje 2 komada pernate divljači preko vode

Na suprotnoj obali oko 20-30 m široke vode izlažu se 2 komada pernate divljači na razmaku 15-20 koraka. Divljač mora biti za psa nevidljiva – skrivena u raslinju na udaljenosti najviše 10-15 koraka od ruba vode. Sa stajališta koje je odredio sudac, vodič šalje psa bez ogrlice preko vode. Pas treba potražiti i donijeti pernatu divljač i to oba komada jedan za drugim, ali ne prema nekon određenom redoslijedu. Do suprotne obale pas mora doći preko vode. Ocjenjuje se vodljivost, volja za naaleženje i rad donošenja divljači. Maksimalno vrijeme rada može iznositi 15 minuta.

Vrednovanje:

2 donešena komada                             za    5 minuta              20 bodova
2 donešena komada                             za  10 minuta              15
2 donešena komada                             za 15 minuta               10
1 doneseni komad                               za   5 minuta               10
1 doneseni komad                               za 15 minuta                 5
ni jedan doneseni komad                    za 15 minuta                 0

d) Donošenje patke s potapanjem

Donošenje patke iz duboke vode s potapanjem ocjenjuje se u vodi dubine jednog metra. Mrtvu patku treba opteretiti tako da prilikom pada u vodu potone. Sudac uz istovremeno ispaljeni pucanj u zrak iz lovačke puške baca opterećenu patku što je moguće dalje od obale.

Pas koji promatra rad suca na udaljenosti 10 koraka od ruba vode, mora na zapovijed vodiča, bez ogrlice, krenuti po patku, zaroniti i potpljenu patku donijeti vodiču koji je udaljen 5 koraka od ruba vode. Pas mora predati patku u sjedećem položaju. Loš zahvat, npr. za krilo smatra se greškom. Greškom se smatra otresanje psa nakon izlaska iz vode, kao i ako vodič oduzme patku psu prije nego je pas sjeo. Ove greške uvjetuju smanjivanje broja bodova. Pas koji nakon izlaska iz vode ili prilikom predaje vodiču ispusti patku na zemlju može u ovoj disciplini postići najviše 5 bodova. Za pravilno izvršenje ove discipline pas može osvojiti 20 bodova.

 

5. Donošenje

Pas mora svu nađenu divljač odmah bez zapovijedi punim ustima uzeti i radosno donijeti svom vodiču i predati u sjedećem položaju. Prejako zagrizanje koje smanjuje uporabnu vrijednost divljači i nesigurajn zahvat koji bi mogao imati za posljedicu ispadanje divljači, predstavlja grešku.  Greška je također ako pas odloži divljač  koju treba donijeti ili je donese tek na poziv.

 

6. Rad na krvnom tragu

Duljina krvnog traga iznosi 600 koraka s dva tupokutna zavoja i jednog ležišta (zalijeganje) ranjene divljači.  Količina krvi iznosi ¼ litre. Krvni trag mora odstajati preko noći barema 12 sati. Na krvnom tragu rad se ocjenjuje samo na povodniku.

 

Priprema za rad na krvnom tragu

1. za planiranje, obilježavanje i polaganje umjetnog krvnog traga mora biti angažiran naročito iskusan sudac, koji osobno nadgleda polaganje tragova i pri ispitivanju sudjeluje u ocjenjivanju.
2. umjetni trag srneće ili slične divljači mora se polagati u šumi. U izuzetnom sllučaju prvih 100 koraka može biti na čistini (livada, njiva, ali ne svježe uzorana oranica).
3. Početak krvnog traga treba označiti komadom papira veličine ¼ arka (format A5). Na papir treba upisati redni broj traga, datum i vrijeme postavljanja. Pravac traga označava se grančicom.
4. Cijeli trag dugačak je 600 koraka s 2 tupokutna zavoja. Prvi zavoj izvodi se na 200 koraka, a drugi na 400 koraka. Prvih 100 koraka krvni trag treba položiti u približno ravnom smjeru.
5. Na prvom zavoju mora biti označen ležaj (zalijeganje) ranjene divljači. Ležaj treba jasno obilježiti povećanom količinom krvi i komadićem kosti, pluća i slično, koji potječe od tražene divljači.
6. Dozvoljeno je označavanje pravca krvnog traga papirom, nanošenjem vapna i sl. na obratnoj strani od smjera kretanja. Isto tako je dozvoljeno posebno označpavanje ležaja ranjene divljači kao i zavoja.
7. Trag se polaže komadićem pjenaste gume ili kapanjem krvlju divljači isti vrste.
8. Krvni trag mora odstajati preko noći barem 12 sati.
9. Na kraju krvnog traga izlaže se primjerak srneće ili slične divljači. Divljač ne smije biti položena u neko udubljenje.
10. Krvni trag smije se polagati samo od nadstrijela prema divljači, a ne obratno.
11. Kod polaganja krvnog traga sudac i njegovi pomoćnici smiju hodati samo po istom tragu. Polagač mora uvijek hodati posljednji.
12. Krv mora za sve tragove jednog svestranog ispita rada biti jednaka.
13. Razmak između pojedinih krvnih tragova mora posvuda iznositi najmanje 150 koraka.
14. Svakom psu mora biti stavljen nja raspolaganje približno jednako vrijedan i propisno načinjen trag.
15. Pomoćnici, odnosno suci koji izlažu divljač na kraju traga moraju se toliko udaljiti od divljači u zaklon da ih pas ne može ni nanjušiti ni vidjeti. Naročito treba paziti na smjer vjetra. Kod izlaganja divljači ne smije se prijeći preko krvnog traga.
16. Trajanje rada na krvnom tragu iznosi najviše 40 minuta.

 

Provođenje rada na krvnom tragu

1. Rad na umjetnom krvnom tragu mora biti čisti rad na dugom povodniku.
2. Pas treba vodiča na barem 8 m dugom potpuno odmotanom radnom povodniku dovesti do divljači. Pri radu cijeli remen mora biti opušten, a vodič ga drži pri kraju.
3. Rad psa i vodiča promatraju i kontroliraju barem 2 suca. Suci ih slijede u razmaku od oko 25 koraka.
4. Eventualni gledatelji trebaju se zadržavati na razmaku od barem 60 koraka od psa koji radi i ne smiju svojim ponašanjem nikako ometati. Na zahtjev vodiča psa ili suca, gledateljstvo može biti isključeno.
5. Bitno je ustanoviti kako pas slijedi krvni trag. Pas treba slijediti trag mirno, staloženo, koncentrirano niskim nosom tako da ga vodič može slijediti bez žurbe.
6. Sudac treba upozoriti vodiča da je pas izvan traga ako se udalji od traga oko 60 koraka. Moguća su najviše 3 popravka na sudačku intervenciju. svaki popravak smanjuje se za po 4 boda. Ako se pas sam popravi, kada je s pravog traga skrenuo 20-30 koraka, to se ne ocjenjuje negativno, naprotiv to je dobar rad. Jedan popravak na intervenciju samog vodiča se isto tako ne računa negativno. Više intervencija umanjuje bodove.
7. Pas mora doći do izložene divljači.
8. Ako pas ne dođe do izložene divljači, ne može položiti ispit.
9. Pravo na rezervni trag postoji samo onda ako vodič psa primijeti tijekom ispita krupne propuste i odmah ih priopći sucu.
10. Ako je jedan pas radio na tragu, ni jedan drugi pas ne smije biti ispitan na tom tragu.

 

6.Vodljivost

Vodljivost je suradnja s vodičem na terenu. Stupanj vodljivosti pokazuje se u volji psa da u svakom trenutku bude u vezi sa svojim vodičem. Od retrivera se traži da se njime može upravljati na terenu zvučnim – akustičnim i vidnim – optičkim signalima.

 

7.Volja za rad

Volja za rad pokazuje se u želji kojom  pas obavlja radne zadatke. Poželjan je retriver koji radi s voljom, radosno i lovačkim žarom. Do smanjenja bodova dovodi npr. bezvoljan rad, sporo odazivanje na naredbe, oklijevajuće prihvaćanje vode i nezainteresiranost za divljač.

 

OCJENJIVANJE

Za svaki rad pokazan u nekoj disciplini treba dodijeliti odgovarajući broj bodova. Prema visini broja bodova, vrši se rangiranje pasa. Vodič može povući svojeg psa s ispita rada ako ovaj u nekoj disciplini ne postigne traženi minimum bodova.

Povlačenje s ispita rada vodič psa mora prijaviti sucu prije početka posljednje ispitne discipline. Suci ne mogu niti jednog psa isključiti iz ispita ili daljnjeg ispitivanja protiv volje vodiča psa. Izuzetak su psi plašljivi na pucanj, psi koji zakapaju mrtvu divljač ili je oštećuju zubima.

Tijekom ispita rada suci mogu za rad nadalje isključiti:

• pse koji svojim ponašanjem ometaju ispit rada
• vodiča psa, koji se ne pokorava zapovijedima voditelja ispita i suca za rad

Razlog isključenja treba naznačiti u ispitnom zapisniku. Pas može dobiti ocjenu odličan, vrlo doba ili dobar, ako u svim disciplinama pokaže rezultate i postigne odgovarajući broj bodova.

Pas je i onda položio svestrani ispit rada ako iz jedne od slijedećih disciplina:

• ponašanje na stajalištu
• vodljivost na povodniku
• slobodno slijeđenje uz nogu

nije postigao niti jedan bod. Takav pas može postići najviše ocjenu dobar. Ocjenu dobar dobiva i onaj pas koji iz jedne od navedenih disciplina nije dobio niti jedan bod, a postigao je minimalni broj bodova za ocjenu dobar.

 

Svestrani ispit rada retrivera – minimalni broj bodova

– za ocjenu odličan                 od 178 do 209 bodova

– za ocjenu vrlo dobar            od 157 do 177 bodova

– za ocjenu dobar                   od 105 do 156 bodova

 

Svestrani ispit rada retrivera s donošenjem patke s potapanjem – minimalni broj bodova:

– za ocjenu doličan                 od 188 do 221 bod

– za ocjenu vrlo dobar            od  166 do 187 bodova

– za ocjenu dobar                   od 111 do 165 bodova

 

Pas s najvećim brojem bodova pobjednik je na svestranom ispitu rada retrivera bez obzira na program. U slučaju jednakog broja bodova prednost treba dati onom psu koji je postigao najveći broj bodova u svim disciplinama donošenja.

Pas s položenim svestranim ispitom rada bez obzira na progam ima pravo na upis u razred radnih pasa na klubskim, nacionalnim i međunarodnim izložbama.

Prilikom objave rezultata i podjele ocjenskih lista vodičima, sudac će dati kratki osvrt na rad pasa koji su se istakli na svestranom ispitu rada retrivera.

doc.dr.sc. Ivica Bošković
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek / Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju / Department of animal production and biotechnology
Katedra za lovstvo i ribarstvo / Chair for Hunting and Fishery